Projekti

Izgradnjom Pomorsko-putničkog terminala na području bivše tvornice "Jadranka" izgradit će se terminal koji će svojim kapacitetima omogućiti privez većim brodovima, odnosno koji će zadovoljiti potrebe povećanog prometa. Terminal će se graditi etapno. U prvoj etapi će se izgraditi dva veza duljina 150 m i 70 m na za potrebe domaćeg trajektnog prometa uz izgradnju potrebne operativne zaobalne površine. U drugoj etapi izgradit će se treći vez duljine 130 m za potrebe dužobalnog trajektnog prometa. Pri tom će se dodatno proširiti operativna zaobalna površina što će u konačnici dovesti do ukupne površine kopnenog dijela lučkog područja od 18.670 m² i ukupne površine morskog dijela lučkog područja od 41.890 m².

Dosad je ishođena sva potrebna dokumentacija za izgradnju te je izgradnja započela (izvršeni su iskopi, izvedeno je rušenje pojedinih postojećih objekata, izgrađen je obalni zid i pristupna cesta te je postavljeno 58 pilota i napravljena njihova zaštita).

U konačnici, nakon realizacije 1 i 2. etape PPT će se sastojati od 3 veza za prihvat trajekata, i veza za prihvat plovila na graničnom prijelazu te 18.670 m² uređene operativne zaobalne površine u funkciji trajektnog prometa.

Navedeni kapacitet u cijelosti udovoljava potrebama na današnjoj razini prometne potražnje, odnosno raspoloživom tipu trajekata na liniji 604 Split- Vela Luka- Ubli. Planirani kapacitet odgovara i vršnom prometnom opterećenju, koji će se javiti za vrijeme smjene turista u udarnim terminima turističke sezone, kada se očekuje učestalija plovidba trajekata kapaciteta prijevoza 270 osobnih vozila, na relaciji Split- Vela Luka. Više

Ribarska luka u Veloj Luci planira se realizirati u dužini od približno 250 m prema zapadu, od zapadnog završetka Pomorsko-putničkog terminala (PPT) Vela Luka. Projektom je predviđeno formiranje akvatorija ribarske luke izgradnjom slijedećih pomorskih građevina:

1. Lukobran luke
2. Operativni gat za privez i manipulaciju robom i opremom
3. Operativna obala za privez brodova
4. Zaobalna površina

Ukupna dužina nove privezne obale iznosit će 293,10 m. Izgradnjom nove luke omogućit će se privez za minimalno 28 ribarskih brodova dužine 21 m okomito na novu obalu, a moguće je i drukčija organizacija priveza.

Izgradnjom ribarske luke u Veloj Luci značajno će se unaprijediti infrastruktura za prihvat ribarskih brodova, te iskrcaj ribe u Veloj Luci i Dubrovačko neretvanskoj županiji.

Preseljenjem pomorske i cestovne benzinske crpke sa sadašnje lokacije, na glavnom dijelu rive u Veloj Luci, na novu lokaciju uz buduću trajektnu luku riješili bi se brojni postojeći prometni i sigurnosni problemi. Posljedično, smanjenje cestovnog i pomorskog prometa u središnjem dijelu mjesta, te oslobađanje prostora na kojem se sada nalazi benzinska crpka, omogućilo bi uređenje ovog vrijednog prostora u atraktivnu središnju javnu i i komercijalnu površinu, a operativna obala bi se koristila za privez manjih brodova na kružnim putovanjima i većih jahti.

Projektom uređenja obale Kale – Vranac rekonstruira se postojeća obala u ukupnoj dužini od 860 metara sa 255 komunalnih vezova. Ukupna površina zahvata iznosi 1250 m2. Projekt bi se realizirao u 3 faze: Faza A – 85 komunalnih vezova, Faza B – 82 komunalna veza, Faza C – 88 komunalnih vezova.

Pri formiranju nove obalne linije vodilo se računa o utjecaju prirodnih fenomena dugoperiodičkih oscilacija morske razine, a koje su karakteristične za uvalu Kale u Veloj Luci.

Temeljem sveobuhvatne analize novi obalni rub postavljen je većim dijelom na visinsku kotu +1,0 m. S obzirom da je nagib svih novih površina od kuća prema moru, odabrana je kota koja osigurava funkcionalno korištenje nove obale, te sprječavanje plavljenja pri pojavi plimnih valova manjih amplituda s jedne strane i brzu i nesmetanu odvodnju od kuća prema moru pri povlačenju mora nakon većih plimnih valova.

Nova obalna linija osigurava prostor za novu obalnu šetnicu širine 2,20 m, koja je s kopnene strane omeđena zelenim pojasom unutar kojeg će se, pored hortikulturnog uređenja, postaviti urbana oprema (klupe za sjedenje, koševi za smeće) i javna rasvjeta. Predviđena je sadnja stabala na prosječnom međusobnom razmaku od 12 m, te manjih grmolikih mediteranskih biljki u prostorima između njih.

Rubovi zelenog pojasa su bez izdignuća u odnosu na okolni parter, kako bi se osigurala što brža evakuacija oborinskih voda i mora u povlačenju. Razina zemljane površine unutar zelenog pojasa je približno 5 cm niža od okolnog partera. Zeleni pojas prema kopnenoj strani završava s linijskom rešetkom koja služi za odvodnju zaobalne prometnice.

Izgradnja komunalne lučice planirana je između brodogradilišta Greben i novog Pomorsko-putničkog terminala Vela Luka zbog potrebe za komunalnim vezovima te izvlačenje i spuštanje brodova kao i osiguranje prostora za suhe vezove u funkciji popravka i servisa brodova.

Uz postojeću prometnicu uz more projektant je predvidio uzdužno parkiranje kapaciteta 29 parkirnih mjesta pored kojeg je predviđen nogostup širine 1,2 m. Zbog strmog postojećeg terena, u dijelu lokacije, pojavila se razlika u visinama postojeće ceste i novo planirane obale koja se rješava denivelacijskim zidom i koji se izvodi između nogostupa i zelenog pojasa. Zeleni pojas je širine 1,0 m, nakon kojeg je obalna šetnica širine 2,5 m.

Dužina novo projektirane obale iznosi 176. Na obalnu trasu predviđeno je 5 gatova dužine od 15 m do 48 m, širine 2,5 m, te lukobran dužine 43 m, širine 4 m. Ovim rješenjem ostvarlo bi se cca 120 komunalnih vezova.

Uvala Gradina je tradicionalno nautičarima dobro poznato sidrište koje privlači sve veći broj nautičkih gostiju. Cilj ovog projekta je uvesti red i nadzor nad korisnicima ovog sidrišta, a samim tim i regulirati broj plovila i povećati sigurnost plovidbe. U uvali Gradina susreću se različiti, dijelom i suprotstavljeni interesi vlasnika kuca i njihovih gostiju koji borave u tim kućama, nautičara koji u uvali sidre i noće, vlasnika ugostiteljskih objekata na tom području, dnevnih posjetitelja koji dolaze na kupanje i na koncu Općine i Županijske lučke uprave koje, kao nadležne institucije, moraju regulirati način korištenja javnih površina i akvatorija.

Osim turističke gužve u ljetnim mjesecima, u uvali Gradina tijekom cijele godine prisutan je problem slabe cirkulacije mora koji je nastao nesmotrenim nasipanjem puta kojim je zatvoren prirodni kanal između obale i otočića Sv. Ivan, što je dovelo do promjene bioloških karakteristika uvale.

Ovim projektom Županijska lučka uprava želi potaknuti rješavanje ovih problema sudjelovanjem u financiranju postavljanja 12 plutača za privez brodova i jahti duljine 15 – 25 m, zatim postavljanja plutajućeg interventnog i servisnog gata za hitne intervencije i opsluživanje brodova privezanih na plutačama, koji može služiti i kao pristanište mjesnog pomorskog prijevoza i kao dnevni privez za nekoliko brodova duljine do 15 m, te uređenja plaže (s organiziranim parkiralištem) duljine oko 180 m u jugoistočnom dijelu uvale.

Kroz koncesijski model koncesionaru bi se uvjetovala eksploatacija ovako uređenih kapaciteta u uvali Gradina, osim izgradnjom i uređenjem opisanih sadržaja, i rješenjem problema obnove prirodne cirkulacije mora sanacijom morskog prolaza između obale i otočića Sv. Ivan.